Trgovački kutak
Priča o ovoj adresi započinje s Pavlom Hatzom, koji je 1808. godine stigao u Zagreb iz Ugarske i uspješno se počeo baviti trgovinom. Dvadeset godina poslije dao je sagraditi dvokatnicu na uglu tadašnje Harmice i Bolničke ulice. Zgradu je projektirao Bartol Felbinger, a njezino prizemlje bilo je namijenjeno trgovini i ugostiteljstvu.
Dvije godine nakon dovršetka zgrade na njezin je krov postavljen brončani kip Merkura, djelo tada sedamnaestogodišnjeg kipara Antona Dominika Fernkorna. Bio je to njegov prvi javno izloženi rad. Merkur, rimski bog trgovine, putovanja i glasništva, smatrao se zaštitnikom trgovaca i putnika, pa je njegov kip bio posebno prikladan simbol za zgradu u kojoj su se susretali trgovina i gradski život. Trideset i šest godina poslije isti će umjetnik izraditi i spomenik banu Josipu Jelačiću, svega nekoliko desetaka metara dalje.
U prizemlju Hatzove kuće otvorena je i prva kavana na južnoj strani trga. Tijekom godina mijenjala je vlasnike i nazive, među kojima je bila i Narodna kavana, koju je 1838. otvorio Andrija Czerni. No ime koje će ostati duboko povezano sa zagrebačkom poviješću bilo je Velika kavana.
Gotovo cijelo stoljeće bila je omiljeno okupljalište Zagrepčana. Dok su se oko nje mijenjali grad i trg, kavana je ostajala mjesto razgovora, susreta i svakodnevnih gradskih rituala. Kada je stara kuća naposljetku srušena, kavana je na toj adresi poslovala već devedeset godina.
